Tri mjeseca bez obavijesti: tražiti informacije od organa za zaštitu podataka

Osoba koja je podnijela prigovor austrijskom organu za zaštitu podataka ne treba neograničeno čekati na bilo kakvu informaciju. Član 24 stav 7 DSG-a obavezuje organ da podnosioca u roku od tri mjeseca od podnošenja obavijesti o toku i rezultatu istrage. Ako takva informacija izostane, član 24 stav 8 DSG-a otvara put prema Saveznom upravnom sudu.

Pravilo od tri mjeseca odnosi se na postupak po prigovoru pred nadležnim organom. Treba ga razlikovati od roka od jednog mjeseca za zahtjev za pristup prema članu 15 GDPR-a upućen rukovaocu i od opšte obaveze odlučivanja. Za narednu procjenu važni su datum podnošenja, dosadašnja komunikacija i jasna hronologija.

Član 24 stav 7 DSG-a obavezuje austrijski organ za zaštitu podataka da podnosioca u roku od tri mjeseca od podnošenja obavijesti o toku i rezultatu istrage. Ovo je obaveza informisanja u toku postupka po prigovoru. Odredba ne znači da materijalna procjena mora biti završena u ta tri mjeseca.

Član 24 stav 8 DSG-a povezuje sudsku zaštitu s ovom obavezom. Svaki ispitanik može se obratiti Saveznom upravnom sudu ako se organ nije bavio prigovorom ili ako u roku od tri mjeseca nije obavijestio osobu o toku ili rezultatu podnesenog prigovora. Zato je početna tačka stvarni postupak po prigovoru pred organom.

Postupak po članu 24 DSG-a treba razlikovati od opštih prava ispitanika i postupka po prigovoru. Spis treba pokazati da je prigovor već podnesen organu, a ne da se radi samo o opštem obavještenju ili prijedlogu za službeni nadzor.

Rok počinje kada se prigovor podnese organu za zaštitu podataka. Sačuvajte podnesenu verziju, datum slanja, potvrdu prijema i broj spisa organa. Kod elektronskog podnošenja u spis treba staviti i potvrdu slanja i dostavljene priloge.

Član 24 stav 2 DSG-a navodi sadržaj prigovora. On obuhvata pravo za koje se tvrdi da je povrijeđeno, protivnu stranu, činjenice, razloge navodne nezakonitosti, zahtjev za utvrđivanje povrede i podatke potrebne za procjenu blagovremenosti. Prema članu 24 stav 3 DSG-a, prvobitni zahtjev i eventualni odgovor protivne strane prilažu se kada je to potrebno.

Zahtjev za pristup prema članu 15 GDPR-a ima drugačiju početnu tačku i drugog adresata. Njegov rok od jednog mjeseca uglavnom se odnosi na rukovaoca. Član 24 stav 7 DSG-a odnosi se na kasniju obavijest nadležnog organa nakon podnesenog prigovora.

Dopis o toku istrage odgovara na pitanje gdje se postupak trenutno nalazi. On automatski nije konačna odluka o navodnoj povredi. Dopis o rezultatu istrage ipak može sadržati važne procesne informacije i kada slijede dodatni formalni koraci.

Član 27 stav 1 DSG-a propisuje da Savezni upravni sud odlučuje u vijeću o prigovorima zbog povrede obaveze obavještavanja prema članu 24 stav 7 DSG-a i obaveze odlučivanja organa. Odredba određuje nadležnost suda i oblik odlučivanja. Ne garantuje određeni ishod prvobitnog prigovora.

Razlika je važna i kod kasnijih dopisa. Naknadna dostava od strane protivne strane može promijeniti predmet postupka ili dovesti do saslušanja o tome da li je prigovor postao bespredmetan. Tekst o naknadnoj kopiji podataka u postupku pred DSB-om obrađuje tu posebnu procesnu situaciju.

Pouzdana procjena traži kratku i potpunu hronologiju. Ona treba obuhvatiti prvobitnu povredu podataka, osnovni zahtjev, podnošenje prigovora, potvrdu prijema, broj spisa i svaki kasniji dopis organa. Pitanja i odgovore treba zabilježiti s datumom i sadržajem.

Svaki dopis organa provjerite kroz tri pitanja: Da li se jasno odnosi na pravi postupak? Da li govori o toku ili rezultatu istrage? Da li traži određenu narednu radnju, na primjer izjašnjenje ili dokument? Automatska potvrda prijema uglavnom ne odgovara na ova pitanja.

Prema članu 24 stav 3 DSG-a, prvobitni zahtjev i eventualni odgovor protivne strane mogu biti važni za prigovor. Ti dokumenti pomažu da se utvrdi predmet postupka. Oni ipak ne zamjenjuju dokaz kada se organ bavio prigovorom i koja je informacija nakon toga izostala.

Prema članu 24 stav 8 DSG-a, ispitanik se može obratiti Saveznom upravnom sudu ako se organ nije bavio prigovorom ili ako nedostaje obavijest o toku ili rezultatu u roku od tri mjeseca. Procesni tok treba dokumentovati prije ovog koraka. Odlučujuća je veza između prigovora, datuma podnošenja i izostale informacije.

Član 27 stav 1 DSG-a predviđa odlučivanje u vijeću o prigovorima zbog obaveze obavještavanja i obaveze odlučivanja organa. Sljedeći stavovi uređuju sastav i stručne uslove vijeća. Konkretni procesni uslovi i odgovarajući zahtjev moraju se provjeriti prema spisu pojedinačnog predmeta.

Ova zaštita odnosi se na procesnu neaktivnost ili povredu obaveze obavještavanja organa. Ona automatski ne odlučuje o svakom pitanju prvobitne obrade. Navodnu povredu, zahtjev upućen organu i traženi naredni procesni korak zato treba navesti odvojeno.

Član 24 stav 4 DSG-a odnosi se na prvo podnošenje prigovora zbog zaštite podataka. Pravo na obradu prigovora prestaje ako prigovor nije podnesen u roku od jedne godine od saznanja za događaj, a najkasnije u roku od tri godine od navodnog događaja. Ovi rokovi se odnose na blagovremenost prvobitnog prigovora.

Član 24 stav 7 DSG-a počinje u kasnijoj tački. Njegova tri mjeseca računaju se od podnošenja prigovora i odnose se na obavijest o toku i rezultatu istrage. Miješanje ova dva pravila može dovesti do pogrešnog početka roka i nejasnog procesnog spisa.

Odredbe takođe ne daju opštu izjavu o zastari građanskopravnih zahtjeva za naknadu štete ili o drugim upravnim postupcima. Rok od jednog mjeseca za kopiju podataka prema članu 15 GDPR-a pripada drugoj procjeni. Svako pravo, adresat i događaj koji pokreće rok treba posebno zabilježiti.

Priprema može slijediti četiri pitanja: Kada je prigovor podnesen? Šta je bio njegov predmet? Koji su dopisi stigli nakon toga? Koja informacija o toku ili rezultatu nedostaje nakon tri mjeseca? Ovaj redoslijed razdvaja činjenice, procesni položaj i traženu zaštitu.

Koristite potpunu komunikaciju, a ne izdvojene dijelove. Dopis organa može odrediti rok, tražiti izjašnjenje ili dodatni materijal. Njegov sadržaj odlučuje da li je obaveza obavještavanja ispunjena i koji je naredni korak koristan.

Uređen spis je važan i za preduzeće koje učestvuje kao protivna strana. Dokumenti prvobitnog zahtjeva, odgovora i komunikacije s organom pokazuju o čemu se zaista odlučuje. Tema o upravljanju privatnošću u preduzeću daje dodatni organizacioni okvir za takve dokaze.

Zajedno provjeravamo podneseni prigovor zbog zaštite podataka, dokaz o prijemu, komunikaciju organa i rok od tri mjeseca. Tako se može utvrditi da li je obaveza obavještavanja prema članu 24 stav 7 DSG-a ispunjena i koji korak prema članu 24 stav 8 DSG-a može biti važan. Za početnu procjenu potrebni su cijeli spis prigovora i svi dopisi organa.