Pravna lica i zaštita podataka: tajnost prema članu 1 DSG-a

Pravno lice se u Austriji može pozvati na zaštitu prema članu 1 Zakona o zaštiti podataka, DSG-u. GmbH, udruženje ili druga organizacija zato može tražiti tajnost podataka koji se odnose na nju kada za to postoji opravdan interes.

Ova zaštita ne znači automatski da je organizacija ispitanik prema GDPR-u. GDPR određuje lične podatke prema vezi sa identifikovanom ili odredivom fizičkom osobom. Prvi korak je zato utvrditi na koga se informacija odnosi i koji pravni osnov uređuje njenu upotrebu.

Član 1 stav 1 DSG-a daje svakome pravo na tajnost podataka koji se na njega odnose ako za to postoji opravdan interes. Austrijski organ za zaštitu podataka izričito objašnjava da ova zaštita obuhvata i pravna lica. Zato može obuhvatiti podatke GmbH-a, udruženja ili druge organizacije.

Zahtjev se odnosi na konkretne podatke i opravdan interes. To nije opća oznaka zbog koje je svaka poslovna evidencija povjerljiva. Treba provjeriti da li se podaci mogu povezati s pravnim licem i da li važi zakonski izuzetak za opće dostupne ili nepovezive podatke.

Prva procjena treba precizno opisati informaciju. Da li se odnosi na samo preduzeće, njegovu unutrašnju organizaciju, ugovor, ekonomsku vrijednost ili na direktora, zaposlenog ili klijenta? Od tog razvrstavanja zavisi da li se zajedno moraju provjeriti DSG, GDPR i druga pravila zaštite.

Član 4 tačka 1 GDPR-a definiše lične podatke kao informacije koje se odnose na identifikovanu ili odredivu fizičku osobu. GDPR zato ne štiti pravno lice kao takvo. GmbH ipak može biti rukovalac i imati obaveze prema fizičkim osobama čije podatke obrađuje. Ta uloga se razlikuje od položaja pravnog lica kao zaštićene organizacije.

Preduzeće zato može istovremeno imati dvije različite perspektive. Može tražiti tajnost vlastitih podataka prema članu 1 DSG-a, a kao rukovalac poštovati prava klijenata, zaposlenih ili ugovornih partnera prema GDPR-u. Iz prve perspektive ne nastaje automatski pravo pravnog lica na pristup, brisanje ili prenos podataka prema GDPR-u.

Važi i obrnuto. Preduzeće ne treba odbiti zahtjev fizičke osobe samo zato što spis obuhvata i podatke preduzeća. Kada dokumenti sadrže informacije o odredivoj osobi, prava ispitanika treba posebno procijeniti. [Pojam ličnih podataka](/bks/pojmovnik/licni-podaci/) pomaže pri ovoj prvoj razlici.

Član 1 stav 1 DSG-a traži opravdan interes za tajnost. Procjena obuhvata konkretan skup podataka i moguće posljedice upotrebe. Sama oznaka poslovne tajne ne zamjenjuje pravnu procjenu. Istovremeno, podatak može biti zaštićen i kada ne pripada jednoj posebnoj zakonskoj kategoriji.

Zahtjev je isključen kada su podaci opće dostupni ili se ne mogu povezati s osobom na koju se odnose. Javno dostupan podatak iz registra društava zato se procjenjuje drugačije od interne cjenovne strategije, neobjavljene liste klijenata ili povjerljive tehničke dokumentacije. Odlučujuća ostaje konkretna veza s pravnim licem.

Treba provjeriti i da li se informacija zaista odnosi na pravno lice ili na fizičku osobu. Ime direktora, privatni broj telefona ili lična e-mail adresa mogu ostati lični podaci fizičke osobe i kada se nalaze u poslovnom dokumentu. Kontekst spisa ih ne pretvara automatski u podatke preduzeća.

Član 1 stav 2 DSG-a uređuje kada se pravo na tajnost može ograničiti. Odredba posebno govori o životno važnom interesu, saglasnosti i pretežnim opravdanim interesima drugoga. Kod državnog zahvata potrebna je i zakonska osnova uz dodatne uslove iz odredbe.

Kod privatnog otkrivanja podataka treba odvagnuti opravdani interes prema interesu organizacije za tajnost. Kod javnog organa opća korisnost nije dovoljna. Posebno treba provjeriti zakonsko ovlaštenje, osjetljivost podataka i proporcionalnost zahvata.

I dopušteni zahvat mora biti najblaži način koji može ostvariti cilj. Zato treba pitati da li je potrebno potpuno otkrivanje ili su dovoljni ograničeni skup podataka, uži krug primalaca ili manje invazivan oblik. Član 1 DSG-a ne daje opću dozvolu za objavu svih poslovnih evidencija.

Član 1 stav 3 DSG-a daje svakome, uz zakonske uslove, pravo na informacije o tome ko obrađuje koje podatke, odakle podaci potiču, zašto se koriste i kome se prosljeđuju. Odredba navodi i ispravku netačnih podataka te brisanje podataka koji se obrađuju protivpravno.

Ovu odredbu treba razlikovati od prava ispitanika prema GDPR-u. Ona ne opravdava opću tvrdnju da pravno lice može na isti način kao fizička osoba koristiti sva prava iz članova 12 do 22 GDPR-a. Obim, postupak i ograničenja zavise od primjenjive zakonske odredbe i konkretnog skupa podataka.

Zahtjev zato treba precizno sastaviti. Da li se odnosi na izvor poslovne informacije, netačan podatak o preduzeću, protivpravno otkrivanje ili podatke fizičke osobe? [Prava ispitanika i pristup](/bks/oblasti/prava-ispitanika-pristup/) objašnjavaju GDPR perspektivu fizičkih osoba, ali ne zamjenjuju procjenu prema članu 1 DSG-a.

Poslovni dokumenti često sadrže podatke preduzeća i fizičkih osoba u istom spisu. Ugovor s dobavljačem može navesti preduzeće kao ugovornu stranu, ime kontakt osobe i privatne podatke za kontakt. Interna istraga može sadržati poslovne brojke i izjave zaposlenih. Svaku informaciju treba posebno razvrstati.

Kod otkrivanja zato treba odvojiti podatke pravnog lica, podatke fizičkih osoba i prava trećih lica. Za pojedine lične podatke može biti potrebno prekrivanje. To ipak ne odgovara na posebno pitanje da li preostali podaci preduzeća uživaju zaštitu prema članu 1 DSG-a.

Zahtjev za pristup takođe ne znači automatsku predaju cijelog spisa. [Tekst o zahtjevu za pristup s podacima trećih lica](/bks/aktuelno/zahtjev-pristup-podaci-trecih-lica-zastita/) objašnjava razliku kod fizičkih osoba. Podaci preduzeća mogu dodatno otvoriti pitanja društvenog, ugovornog, konkurencijskog ili krivičnog prava koja treba odvojeno provjeriti.

Za pouzdanu procjenu zabilježite skup podataka, izvor, svrhu upotrebe i planiranog primaoca. Važni mogu biti i datum prikupljanja, ranija objava, tehnička dodjela i pitanje da li pojedini podaci identifikuju fizičku osobu.

Kod spornog otkrivanja sačuvajte prvobitnu poruku, spisak primalaca, internu saglasnost i navedene posljedice. Kod ispravke ili brisanja navedite koji je unos netačan ili protivpravan i u kojim se sistemima nalazi. [Upravljanje usklađenošću i privatnošću](/bks/oblasti/uskladjenost-upravljanje-privatnoscu/) daje organizacioni okvir za takve dokaze.

Dokumenti omogućavaju pravnu procjenu, ali sami ne rješavaju predmet. Činjenice treba da pokažu vezu s podacima, opravdan interes za tajnost i proporcionalnost zahvata. Tek tada se može odgovorno izabrati ograničena ispravka, ograničenje otkrivanja ili drugi korak.

Provjeravamo da li se informacije odnose na pravno lice ili fizičke osobe, da li postoji opravdan interes prema članu 1 DSG-a i koja ograničenja tajnosti mogu biti relevantna. Za početnu procjenu korisni su skup podataka, izvor, planirano ili izvršeno otkrivanje i obuhvaćeni primaoci. Obratite nam se kada je za odluku potrebno razlikovati poslovne podatke od prava ispitanika.